Strateški razvoj
Razvojna strategija PGŽ
RRA PORIN je imenovana od strane Primorsko-goranske županije za regionalnog koordinatora razvoja Županijske razvojne strategije (ŽRS).
Sukladno Pravilniku o upisniku upravnih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, agencija i drugih pravnih osoba osnovanih s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja (NN 53/2010), regionalni koordinatori imenovani su s ciljem učinkovite koordinacije i poticanja regionalnog razvoja.
Regionalni koordinator obavlja slijedeće poslove: koordinaciju izrade ŽRS; izradu Akcijskog plana u provedbi ŽRS-a; praćenje provedbe ŽRS-a; koordinaciju poslova vezanih uz središnju elektroničku bazu razvojnih projekata; koodinaciju aktivnosti jedinica lokalne samouprave vezanih uz regionalni razvoj; sudjelovanje u aktivnostima vezanim uz razvoj potpomognutih područja; sudjelovanje u radu partnerskih vijeća statističkih regija; poticanje zajedničkih razvojnih projekata s drugim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, te kroz međuregionalnu i prekograničnu suradnju; sudjelovanje u izradi razvojnih projekata statističke regije; suradnju s drugim regionalnim koordinatorima radi stvaranja i provedbe zajedničkih projekata.
ŽRS predstavlja temeljni planski dokument za održivi društveno-gospodarski razvoj svake županije i logičan je nastavak Regionalnog operativnog programa PGŽ 2008.-2013. (ROP PGŽ 2008.-2013.)
Izrada Nacrta županijske razvojne strategije
Vlada Republike Hrvatske usvojila je Strategiju regionalnog razvoja RH 2010.-2013. (SRR) na sjednici od 4. lipnja 2010. godine, što znači da je do 4. prosinca 2010. godine potrebno donijeti Razvojnu strategiju Primorsko-goranske županije (RS PGŽ). Izrada županijskih razvojnih strategija utemeljena je na:
- rješavanju društveno-gospodarskih nejednakosti,
- izgradnji i jačanju institucionalnih i administrativnih kapaciteta regionalne i lokalne razine za korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU,
- osiguravanju bolje usklađenosti regionalnih i lokalnih potreba sa nacionalnim prioritetima.
Zakonodavni i strateški okvir za izradu županijskih razvojnih strategija uključuju:
- Zakon o regionalnom razvoju
- Pravilnik o obvezatnom sadržaju, metodologiji izrade i vrednovanju županijskih razvojnih strategija
- Strategija regionalnog razvoja RH
Sveukupni cilj SRR ima pridonijeti gospodarskom rastu i razvoju RH sukladno načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala putem 3 strateška cilja:
- Razvoj županija i statističkih regija
- Razvoj potpomognutih područja
- Razvoj pograničnih područja
Svrha strateškog cilja razvoja županija i statističkih regija je bolje povezati lokalne i regionalne razvojne potrebe s nacionalnim razvojnim prioritetima.
Proces definiranja razvojnih prioriteta na razini statističkih regija uključuje:
- prioritete statističkih regija definirane za razdoblje od tri godine (2011.-2013.) nakon čega bi trebali biti revidirani i odnosit će se na sljedeću financijsku perspektivu sukladno razdoblju trajanja Strategije Vladinih programa
- definirani razvojni prioriteti statističkih regija obuhvaćaju opće (generalne) i specifične razvojne prioritete za svaku statističku regiju u RH radi usmjeravanja investicija u prioritetna područja i specijalizacije regija
- razvojni prioriteti statističkih regija istodobno su smjernica županijama za izradu županijskih razvojnih strategija, ali i smjernica na nacionalnoj razini prilikom izrade Strategije Vladinih programa i Nacionalnog strateškog referentnog okvira kao glavnog programskog dokumenta koji daje okvir za korištenje strukturnih instrumenata Kohezijske politike EU.
Prioriteti Jadranske regije:
- Održivo gospodarenje prirodnim i kulturnim vrijednostima u svrhu jačanja konkurentnosti regije
- razvoj selektivnih oblika turizma, diverzifikacija usluga i proširenje turističke ponude, te poboljšanje kvalitete postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta i pratećih sadržaja
- održivi razvoj zaštićenih područja
- održivo gospodarenje prirodnim resursima
- valorizacija i revitalizacija kulturne i prirodne baštine
- održivi razvoj poljoprivrede
2. Razvoj i unapređenje regionalne infrastrukture
- razvoj i unapređenje prometne infrastrukture i logistike te intermodalnog prometa za robu i putnike
- Razvoj i unapređenje javne infrastrukture
- Razvoj i unapređenje energetske infrastrukture
- Razvoj i unapređenje telekomunikacijske i informatičke infrastrukture
- Razvoj i unapređenje sustava navodnjavanja
- Razvoj i unapređenje sustava vodoopskrbe, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda i ostale komunalne infrastrukture
3. Jačanje konkurentnosti poslovnog sektora
- razvoj gospodarstva kroz jačanje strukovnog i cjeloživotnog obrazovanja u skladu s potrebama poslovnog sektora
- Poticanje poduzetništva i samozapošljavanja
- Jačanje poslovne infrastrukture i poslovnih potpornih institucija
- Tehnološko osuvremenjivanje, restrukturiranje i diverzifikacija gospodarstva
- Razvoj proizvoda i usluga s većom dodanom vrijednošću
- Povezivanje poslovnog, znanstveno-istraživačkog i/ili javnog sektora u svrhu transfera znanja, uvođenja novih tehnologija i komercijalizaciju inovacija i razvoj klastera
4. Zaštita okoliša
- Gospodarenje otpadom
- Zaštita od požara
- Zaštita voda i mora
- Zaštita zraka i tla
- Razvoj i promicanje korištenja obnovljivih izvora energije i energetske efikasnosti
Razminiranje
Pored prioriteta Jadranske regije iz Strategije regionalnog razvoja RH i ostali strateški dokumenti bitni su u izradi županijske razvojne strategije:
Jedan od važnijih dijelova ŽRS-a je definiranje izvora financiranja prioritetnih projekata. Ulaskom u EU dostupni su strukturni i kohezijski fondovi: Europski fond za regionalni razvoj; Europski socijalni fond; Kohezijski fond; Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj; Europski fond za ribarstvo; ostali programi Zajednice.
Ključ uspjeha privlačenja EU izvora nalazi se u postojanju adekvatnih kapaciteta za pripremu i provedbu razvojnih programa i projekata te usklađenost s prioritetima EU radi lakšeg prepoznavanja izvora financiranja.
